EU: Stopirati ulazak izbjeglica

Plan nizozemskog predsjedanja Europskom unijom jeste da se u roku od šest do osam tjedana osjetno zaustavi priliv izbjeglica i migranata i zaštite granice EU, izjavio je 20. siječnja u Strasbourgu nizozemski premijer Mark Rutte.

On je podvukao da je zato presudno da se neodgodivo provede dogovor s Turskom o zaustavljanju priliva imigranata, preraspodjele među članicama EU već pristigle izbjeglice i zavedu provjere pridošlica na vanjskim granicama Unije. Istovremeno, Austrija je najavila da će ove godine ograničiti broj tražitelja azila koje će primiti, dok je njemački predsjednik u Davosu rekao da bi ogrančavanje broja tražitelja azila bilo “moralno i politički” prihvatljivo, ako Europa želi nastaviti pružati pomoć onima kojima je potrebna .

U raspravi u Europskom parlamentu o holandskom rukovođenju poslovima EU , Rute je naglasio da je i pitanje djelomičnog ukidanja šengenskog prostora bez granica suštinski povezano s rješenjem izbjegličke krize i time odgovorio na opaske više zastupnika da se mora razjasniti da li Holandija, Njemačka i još neke zemlje razmatraju uvođenje nekog suženog šengenskog prostora.

Holandski premijer je rekao da su neke članice EU bile primorane da samo privremeno zavedu kontrole na šengenskim međama i time odgovorio na izlaganje predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera koji je ponovno upozorio da je “šengen u opasnosti”, da vraćanje granične kontrole jako šteti ekonomiji i euru i da se zato vrlo hitno moraju zaštititi vanjske granice Unije.

Juncker je predočio da zemlje EU “jedna za drugom zatvaraju granice i kad ih sve budemo zaključali, ustanovićemo da je cijena nepostojanja šengena vrlo visoka”.

“Ako granice budu zatvorene i zbog toga unutarnje jedinstveno tržište bude na udaru neprocjenjivih posljedica, onda je jasno da će doći dan kad će se postaviti i pitanje da li je EU potrebna i jedinstvena valuta euro, ako više nema jedinstvenog tržišta i slobodnog prometa” “, kazao je predsjednik Europske komisije.

“Ako želimo da spasimo šengen, moramo najhitnije uvesti pouzdan sistem kontrole vanjskih granica. Europska komisija je u tom cilju spremila plan”, kazao je Juncker i zatražio da Vijeće ministara i Parlament EU to odmah razmotre i usvoje.

U EU živi s jedne, a radi preko druge strane granice milion i 700.000 ljudi, blizu 60 miliona transportnih kretanja se obavljaju preko granica, a samo za vraćanje graničnog nadzora na mostu izmedju Danske i Švedske je cijena ravno 300 miliona eura, naveo je Juncker.

On je naglasio da je ceh zaustavljanja na granicama i produžetak rokova isporuka robe za kamionski transport preko tri milijarde eura.

U raspravi su europski zastupnici najviše zahtijevali da se ne dozvoli “propast šengena”, zaštite vanjske granice od nekontroliranog priliva imigranata i privoli Turska da poštuje ​​akcijski plan s EU o zatvaranju turskih granica za prelazak migranata, za što će EU Ankari dati tri milijarde eura, što uključuje i troškove zbrinjavanja preko dva miliona mahom sirijskih izbjeglica u Turskoj.

Rečeno je da Turska ne poštuje dogovor s EU i nastavlja propuštati na hiljade imigranata svaki dan, ali je postavljeno pitanje zašto se na odgovornost ne pozove i Grčka koja ništa ne čini da to zaustavi na svojim i europskim granicama čime urušava šengenski prostor.

U raspravi su se čula i mišljenja da, pored davanja tolikog novca Turskoj, novac i sva sredstva moraju biti korišteni i za iskorjenjivanje uzroka izbjegličke krize, a to je da se razbiju teroristi i ekstremistička islamska paradržava u Siriji.

Neki zastupnici su tražili objašnjenje kako instucije i vlade članica EU misle da integriraju preko million sirijskih izbjeglica, daju im posao i ugrade ih u društva i europske vrijednosti, ako EU nije u stanju smanjiti veliku nezaposlenost u svojim redovima, a veliki problem  i sukobi od ranije postoje izmedju muslimanskih zajednica i društava u mnogim članicama EU.

Austrijska vlada je saopštila  20. januara da namjerava ograničiti na 37.500 broj tražilaca azila koje bi primila ove godine. To je više nego dva puta manje od 90.000 zahtjeva koliko je podnijeto prošle godine.

“Ne možemo primiti u Austriju sve tražitelje azila”, rekao je austrijski kancelar Vernre Faymann predstavivši plan vlade po završetku nacionalne konferencije o imigraciji u Beču.

U naredne četiri godine, od 2016. do 2019., Austrija namjerava udio tražitelja azila u stanovništvu ograničiti na 1,5 posto. Austrija ima 8,5 miliona stanovnika, a planirani udio tražitelja azila bi bio 127.500 osoba.

U 2016. Austrija bi primila 37.500 tražitelja azila, u 2017. 35.000, u 2018. 30.000, a 2019. 25.000.

Vlada, da bi to ostvarila, planira uvesti strožu kontrolu na granici i umanjiti socijalna davanja za tražitelje azila,piše Euractiv.

Njemački predsjednik Joachim Gauck rekao je 20. januara u Davosu da je ograničenje broja migranata koji ulaze u Europu “moralno prihvatljivo” ako kontinent želi nastaviti pružati pomoć onima kojima je potrebna.

Gauck je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu istaknuo da postoji “humanitarna odgovornost” za prihvat žrtava progona, ali je dodao da Njemačka i druge europske zemlje moraju ograničiti broj ljudi koji žele doći, da ne bi došli u situaciju da ne mogu da se nose s tolikim prilivom.

On je naveo rizik ponovnog uvođenja granica unutar šengenske zone slobodnog kretanja, što neke zemlje EU zagovaraju, zbog toga što nedostatak provjera na granicama potiče sve veće sigurnosne brige. Naglasio je da propisi EU o slobodnom kretanju mogu biti zajamčeni samo ako se kretanje kontrolira na vanjskim granicama bloka.

Gauck je rekao da će bez ograničenja migracija problem rasti i poticati dalje populističke pokrete, što će još više ogrančiti njemačke kapacitete za prijem onih kojima je to potrebno.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u decembru obećala znanto smanjiti broj migranata zahvaljujući europskim i međunarodnim mjerama. ceppei.ba