BiH: Ko će ‘brati’ lovu od audio – vizualnih emitiranja?

Sarajevo – Mostar – Iz ničega polako nastaje velika komplikacija, sarajevska filmska ‘elita’ pobunila se oko raspodjele novca prema kulturnim projektima u BiH, ukazujući ‘da tamo neki’ dobivaju sredstva za projekte a da Sarajevu ide malo sredstava. Do sada je sami grad Sarajevo sa svojim kulturnim projektima dobivao oko 60% sredstava te svako smanjenje dotoka novca navlači namrštene face na lice Jasmile Žbanić i Mirsada (Mire) Purivatre. No, jesu li oni u pravu?

Kontrolira li “Udruženje filmskih radnika” rad “Fondacije za kinematografiju”?

Postoji nekoliko pravnih lica koja su ‘unutra’ kad se misli na proizvodnju i zaštitu i finaciranje audio vizualnih djela. Prvo tu je Federalno ministarstvo kulture, te odjeljenja unutar toga ministarstva, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine osnovala je “Fondaciju za kinematografiju” 2002. godine, od kada Fondacija djeluje u sklopu Ministarsva kulture i sporta Federacije BiH sa ciljem pružanja finansijske potpore razvoju kinematografije u Bosni i Hercegovini.

Pri federalnom minstarstvu kulture djeluje i “Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti”.

Novoosnovano “Udruženje filmskih radnika” se bavi stvarima u audio-vizualnom sektoru u BiH, svoja priopćenja stavlja na web strance BHFILM.BA (koje je u vlsništvu Federalanog ministarstva kulture).

Dalje, tu je “Filmski centar Sarajevo”, na čijem čelu je donedavno bio Adis Bakrač.

• Afere oko “Sine Qua non” i “Amus”a prenose se i na BH film
• Svi bi zastupali sve, svi bi do novca preko umjetnika

Kabelsko emitiranje: “Udruženje filmskih radnika” vs “Udruga filmske industrije”

“Insititut za intelektualno vlasništvo BiH” oduzeo je licenciju za prikupljanje kolektivnih prava od kabelskih emitera od Udruženja filmskih radnika te je u 4. mjesecu ove godine dao licenciju Udruzi filmske industrije iz Kiseljaka. Na press konferenciji čuli su se cinične i podcjenivačke kvalifikacije o “tamo nekoj udruzi iz Kiseljaka”.

No Antonio Beus iz “Udruge filmske industrije” kaže:

Udruga filmske industrije iz Kiseljaka licencu je dobila nakon provedene procedure u kojoj je dokazala da zastupa veći broj nositelja prava iz BiH,te da pored toga, zastupa i najveći broj stranih nositelja prava“, kaže Antonio Beus, direktor UFI Kiseljak. Kako nam je pojasnio Beus, dozvola se odnosi na prikupljanje naknada u kabelskom reemitiranju. Naknade se raspodjeljuju nositeljima prava te na taj način omogućuju legalan rad kabel operatera u BiH, dok kroz potpisane međunarodne ugovore, osiguravaju integralno reemitiranje domaćih TV stanica izvan granica BiH. „UFI BiH okuplja najveći broj nositelja prava na kabelsko reemitiranje.
Pored Filmskog Centra Sarajevo,to su, repertoar Foruma, Bosne,Hefta, odnosno najveći broj kinematografskih djela koji su nastali u BiH, njih oko 1150.Pored domaćih nositelja prava, UFI preko svojih članica predstavlja i asocijaciju AGICOA koja predstavlja preko 10 tisuća autora kao i oko 15 tisuća producenata američke i europske filmske industrije“, kaže direktor UFI Kiseljak koji kao sljedeći korak definiran zakonom, najavljuje donošenje tarifa i potpisivanje ugovora sa kabel operaterima.

Udruženje filmsih radnika u svom priopćenju prijeti najjačim BH advokatima, tužbama, te kritizira rad Ministarstva kulture, kritiziraju rad Filmskog centra Sarajevo

Donosimo dio teksta “Udruženja filmskih radnika” koji je objavljen na stranici bhfilm.ba:

Bitno je napomenuti da Filmski centar Sarajevo je, u periodu kada radi bez Nadzornog odbora, potpisao neprihvatljiv ugovor između FCS i udruge UFI iz Kiseljaka, kojim se kulturno naslijeđe BiH stavlja na raposlaganje privatnim licima. UFRuBiH je u više navrata zahtjevalo da se taj ugovor stavi van snage, jer je po svojoj prirodi neprihvatljiv, a po svom sadržaju pravno upitan. Katalog Filmskog centra Sarajevo iznosi 598 audiovizualna djela. Od ovih naslova u obzir se prema Zakonu mogu uzeti samo oni filmovi koji nisu stariji od 50 godina (prema Zakonu producentska prava zastarjevaju nakon 50 godina). Napravili smo analizu kataloga te utvrdili da se zapravo radi o 318 naslova, a ne 598. Od tih 318, UFRuBiH ima potpisane ugovore sa autorima na njih 59, dok UFI nema niti jedan.

UFRBIH je obavio konsultacije sa najboljim advokatima iz Upravnog spora te iz autorskog i srodnog prava, te je oformljen snažan advokatski tim sa kojim ćemo pokrenuti odgovarajuće postupke, sporove i krivične prijave.

Inače, Filmski Centar Sarajevo je osnovan sa idejom očuvanja kulturnog i materijalnog naslijeđa bh. kinematografije, kao aktivna platforma koja će obezbijediti uslove za očuvanje i razvoj bh. filma i stvaranje pretpostavki kojima bi naša filmska industrija postala reagionalno konkurentna.

vrela: www.artinfo.ba

www.bhfilm.ba

pojmovi i imena udruga u konfliktu:

Ministarstvo kulture i športa FBiH

Fondacija za kinematografiju

Filmski centar Sarajevo

Udruženje filmskih radnika u BiH

Udruga filmske industrije Kiseljak

bhfilm.ba

Institut za intelektualno vlasništvo BiH