Bruto kriminalni proizvod ?!

U doba krize, europski ekonomski analitičari dolaze do nemoralnih ideja kako poboljšati financijsku sliku.

Rad i trgovinu na crno te prostitucija ove godine ona imaju udio od 18,6 posto u BDP-u EU.

Italija je šokirala javnost kada je krajm maja najavila da će u bruto domaći proizvod, koji mjeri bogatstvo koje se svake godine stvori na teritoriju zemlje, uračunati novac od droge, prostitucije, kao i šverca droge i alkohola.

Dok su neki predstavnici nevladinih organizacija i vlada zemalja članica rekli da su zapanjeni ovakvom promjenom u računovodstvu, u Eurostatu ističu da bruto dodana vrijednost nije moralna kategorija. Ekonomska logika ipak ima granice, pa u obračun treba navesti samo one aktivnosti na koje obje strane pristaju.

Prema proračunu Centralne banke Italije iz 2012. godine, ova kriminalna ekonomija čini 10,9 posto BDP-a. To znači da bi se BDP ove zemlje mogao povećati, a samim tim udio deficita u BDP-u smanjiti. Veliko olakšanje za ovu zaduženu zemlju u vrijeme proračunske štednje.

Stopama Italije krenule su i vlasti u Londonu, iznevši procjenu da prihodi od trgovine droge i prostitucije mogu povećati BDP za 12,3 milijarde eura, nešto manje od 1%.

Vlasti Velike Britanije i Italije su ovim procjenama zapravo slijedile upute Europskog statističkog zavoda Eurostat, koja bi zemlje članice trebale primijeniti od septembra 2014.

Ove upute ne treba pomiješati s novom međunarodnom metodologijom izračuna bruto domaćeg proizvoda, koja se također primjenjuje najkasnije od septembra i također će dovesti do povećanja procjene jer će uključiti izdvajanja za istraživanje i razvoj.

Ove informacije su izazvale žustre reakcije. Glasnogovornica britanskog udruženja za zaštitu žena Eaves rekla je da je “iznenađenja i ražalošćena”.

Predsjednica stranke ekstremne desnice u Francuskoj Nacionalni front Marina le Pen ocijenila je da je riječ o “negiranju najosnovnijeg morala”.

Francuska ministrica za prava žena nažao Valo-Belkasem i belgijska ministrica unutarnjih poslova Zoello Mikle pisale su Europskoj komisiji da stave do znanja koliko su zapanjene.

Sa druge strane, portparol Eurostata je, bez upuštanja u politička razmatranja, ukazao da je riječ o tome da se što bolje usporede zemlje različitih zakonodavstava.

Procjena ilegalnih aktivnosti je po prirodi vrlo teška, a tekst s uputstvom Eurostata iz jula 2012. godine obiluje jednadžbama, akronimi, upustvima o bruto dodanoj vrijednosti prostitucije, intermedijarnoj potrošnji poput iznajmljivanja apartmana seksualnom radnicima, kao i stopi čistoće opojnih sredstava i troškova transporta i skladištenja za dilere.

“BDP nije pokazatelj morala”, ocijenio je glasnogovornik Eurostata, precizirajući ipak da se mogu uračunati samo transakcije na koje dobrovoljno pristaju sve strane. I ta ocijena naišla je na reakcije.

“Prostitucija nije ekonomska aktivnost na koju se slobodno pristaje. Ko kaže da jeste već je zauzeo ideološku stranu, to je varanje i uvreda za milijune žrtava seksualnog iskorištavanja diljem svijeta”, ocijenile su Valo-Belkasem i Milke.

Predstavnik francuskog Državnog statističkog instituta, gdje se računa i francuski BDP, ukazao je da u slučaju prostitucije nije moguće slobodni pristanak uzeti zdravo za gotovo, a da situacija nije izvjesna ni s drogama, pogotovo teškim, uzevši u obzir problem ovisnosti.

Istraživač na Institutu za međunarodne i strateške studije Erik vjernije rekeo je da je problem što se ovakva upustatva daju u trenutku kada svi imaju proračunskih problema.

“Od početka krize usvaja se pristup da je jedino važno što ulazi u državnu kasu, i ide se do toga da se računa i bruto kriminalni proizvod”, naveo je ovaj istraživač, koji smatra da se ne može govoriti o prostituciji kao da je riječ o kutijama graška.

Profesor sveučilišta Hohanes Kepler iz austrijskog gada Linz Friedrich Schneider smatra da prostitucije, kao usluga, sudjeluje u stvaranju vrijednosti, dok je trgovina drogom čisto kriminalna aktivnost koja nema veze s paralelnom ekonomijom.

On u sivu ekonomiju ubraja rad i trgovinu na crno i prostituciju i procjenjuje da ove godine ona ima udio od 18,6 posto u BDP-u EU, pri čemu su razlike velike. Tako se utjecaj ovih aktivnosti kreće od 23 posto u Grčkoj do 8% u Luksemburgu. U Francuskoj ova široko shvaćena siva ekonomija ima udio 10 posto, procjenjuje Šnajder.