Spašavanje Hutova Blata

Čapljina – Privremenim obustavljanjem rada hidroelektrane Čapljina te otvaranjem zatvarača u koritu Trebišnjice i upuštanjem vode u ponor Doljašnica u Popovom polju, Elektroprivreda HZ HB omogućila je WWF-u upuštanje biorazgradljivog obilježivača, kako bi se utvrdile podzemne veze ponora Popova polja i močvara Hutova blata. 

“Radi o potpuno bezopasnoj boji za biljni i životinjski svijet, zapravo se tako obojena voda može i piti. Sljedećih 14 dana zaposlenici Parka prirode uzimat će dvaput dnevno uzorke vode na izvorima Hutova blata, koji će se analizirati u laboratoriju u Trebinju. Analizom koncentracije boje u uzorcima potvrdit će se ili opovrgnuti da li postoje podzemne veze po kojima voda iz Popovog polja dolazi do močvara Hutova blata”,  rekao je Zoran Mateljak, voditelj ureda WWF u BiH.

“Utvrđivanjem podzemnih veza želimo potvrditi da je loše stanje ekosustava u Hutovom blatu posljedica izgradnje i rada hidroenergetskog sistema na rijeci Trebišnjici. Zbog preusmjeravanja voda za hidroenergetske potrebe dolazi do manjeg doticaja vode što je dovelo do zamuljivanja, te se dno močvara u posljednjih 30 godina podiglo za jedan metar. To je imalo drastične posljedice na sav raznoliki živi svijet u Parku prirode te je potrebno taj proces zaustaviti ukoliko ne želimo potpuno izgubiti Hutovo blato”, dodao je Nikola Zovko, direktor  J.P. Hutovo blato.

Pored toga što su središta biološke raznolikosti, močvarna područja pružaju brojne usluge ekosustava, uključujući zaštitu od poplava, pročišćavanje voda, skladištenje CO2 kao i brojne kulturološke usluge.

O radu WWF-a u Hutovom blatu

Zbog velikog ekološkog značaja i iznimne biološke raznolikosti WWF je prepoznao Hutovo blato kao jedno od prioritetnih staništa u BiH i široj regiji Dinarskog luka i njegova zaštita je za WWF od najvećeg interesa. Hidroenergetska infrastruktura, sve intenzivniji krivolov i nepostojanje stvarne zaštite područja zbog nedostatnog financiranja čuvarske službe, prouzročilo je da se u posljednjih 35 godina broj ukupno registriranih ptica smanjio za 31% dok endemske riblje vrste nestaju. Ako se dosadašnji odnos prema Hutovom blatu nastavi, najvrednijem močvarnom ekosustavu u BiH prijeti potpuni nestanak u narednih 35 godina. vrelo, foto: WWF MOSTAR, Željko Milićević,  Akta.ba