Negativan ekonomski fenomen – deflacija brana oporavku domaće ekonomije

U minusu i cijene – ekonomska kretanja u zemlji već karakterizira deflatorni ciklus

Ekonomija suočena s deflacijom i stagnacijom – kišna godina najvećim dijelom doprinijela usporenom rastu BDP-a 2013.

Što će bit ako padaline budu manje ili nastane suša?

Ukupan godišnji pad potrošačkih cijena u 11. mjesecu 2013.
-0,9%

Dok zemlje eurozone promptnom reakcijom i primjenom još ekspanzivnije monetarne politike traže odgovor i poduzimaju kontracikličke mjere čija je svrha pod svaku cijenu spriječiti pad opće razine potrošačkih cijena, u Bosni i Hercegovini uopće nije pokrenuta ekonomska rasprava na koji se način suprostaviti ovoj pojavi koja nagriza ekonomiju.

Godišnji pad cijena hrane u 11. mjesecu 2013.
-3,3%

Naime, Europska središnja banka već je koncem prošle godine poduzela mjere s ciljem preventivnog sprječavanja nastanka deflacije u eurozoni, koji se negativno odražava na ekonomska kretanja i dugoročno prijeti razvojem stagnacije, a u određenim slučajevima ekonomske recesije, pa i depresije. U isto vrijeme, zaranjanje sve dublje u deflaciju je ostalo potpuno nezamijećeno u BiH.
Jednostavno rečeno, puzajući rast potrošačkih cijena uz nešto brži porast plaća, temeljen na produktivnosti, sa stanovišta ekonomskog rasta i razvoja zemlje je poželjan. Primjerice, u eurozoni je ciljna vrijednost inflacije do 2% godišnje, a ovakav rast cijena ukazuje na potencijalni porast domaće potražnje i osobne potrošnje.

Godišnji pad cijena odjeće i obuće, prosječno u 11 mjeseci 2013.
-9,3%

S druge strane, pad potrošačkih cijena ili deflacija potvrđuje kako nivo potražnje ima nižu razinu od ponude, a ovo pak vodi rastu zaliha, manjoj prodaji i uzrokuje smanjenje prihoda korporativnog sektora. Posljedično, dolazi do rezanja plaća, te također nastavka rasta nezaposlenosti, uzrokujući tako daljnji pad ekonomije i ionako niskog životnog standarda.
U tom pogledu godišnji pad potrošačkih cijena se već dogodio u 8. mjesecu, s trendom produbljivanja negativnog kretanja, pa su cijene u 11. mjesecu 2013., smanjene za 0,9% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Rast cijena duhana u 11. mjesecu 2013.
+8,2%

Ovome je doprinio pad cijena osnovnih životnih proizvoda – prije svega hrane, odjeće i obuće, koje obzirom na nizak životni standard imaju znatniji udjel u osobnoj potrošnji nego u ekonomski razvijenijim zemljama. Cijene hrane su zabilježile godišnji pad -3,3% u 11. mjesecu (posljednji mjesec za koji su objavljeni podaci), dok su cijene odjeće i obuće u cjelini, dijelom zahvaljujući i začuđujućim metodološkim promjenama, doživjele godišnji prosječan pad od -9,3% tijekom svih 11 mjeseci.

Posljedica – manji neto neizravni porezi države u 2013.
-103 milijuna KM

Cijene drugih proizvoda, najvećim dijelom, ostvaruju blagi ili neznatan pad ili isti takav rast, pri čemu se sveopći proračunski minusi nastoje pokriti nametima i rastom cijena duhana, odnosno, cigareta ili sve više rezanog duhana, s godišnjim porastom od visokih +8,2% u 11. mjesecu.
Kakve su posljedice ovih odnosa govore podaci da je u 2013. stagnirao iznos prikupljenih bruto neizravnih poreza u odnosu na recesivnu prethodnu godinu, a što je bitnije za fiskalni deficit, iznos prikupljenih državnih neto neizravnih poreza u odnosu na već naširoko deficitima obilježenu 2012. godinu nije stagnirao, nego je čak smanjen za 103 milijuna KM, a sve to unatoč činjenici da se očekivao rast ovih državnih prihoda.
Naravno, visoki povrat zaduženja prema inozemstvu, ali sve više i prema kreditorima u zemlji i to s mogućim zakašnjenjima, govori u prilog činjenice o nerealnim očekivanjima ekonomskog rasta u ovoj godini, razumljivo, zbog kronično visoke registrirane nezaposlenosti i ionako niske razine plaća. Prema posljednjim podacima registrirana nezaposlenost je ogromnih 44,5% u 11. mjesecu 2013., bez izgleda za značajnije poboljšanje.

Ukupan godišnji robni izvoz u 2013.
8,4 milijarde KM
Godišnji rast
6,6%

Kretanje godišnje promjene potrošačkih cijena od prosinca 2010. do studenog 2013. godine, u postotku (%)

Izvoz električne energije sa 62% doprinio rastu robnog izvoza
Godišnji rast
3,1 puta

Ekonomski oporavak? Ipak, radilo se o kišnoj godini i rekordnoj proizvodnji električne energije.
Da li se u 2013. godini uistinu radilo širokopojasnom realnom godišnjem rastu BDP-a? Odgovor na ovo pitanje je niječan i dobrim dijelom smo ga dobili u objavljenim podacima o vanjsko-trgovinskoj razmjeni za 2013. godinu
Već letimičnom analizom jasnim se čini kako je porast robnog izvoza sa 62% ili blizu s 2/3 potaknut rastom izvoza jednog proizvoda – električne energije. Tako je ponajviše kao rezultat kišne godine u odnosu na prethodnu, a treba reći i zbog manjih remontnih zahvata na termoelektranama, ostvarena povijesno rekordna proizvodnja električne energije s izvozom u vrijednosti od 472 milijuna KM ili 3,1 puta više u odnosu na sušnu 2012. godinu.

Ukupan godišnji robni uvoz u 2013.
15,2 milijarde KM
Godišnji pad
-0,5%

Sve u svemu, ukupan izvoz je iznosio 8,4 milijarde KM i rastao je na godišnjoj razini za 6,6%, čemu je primaran doprinos dao spomenuti rast izvoza električne energije 322 milijuna KM, dok je uvoz smanjen za 0,5% godišnje na 15,2 milijarde KM, čemu je uz niže cijene nafte na međunarodnom tržištu utjecaj glavninom dao smanjen uvoz električne energije i zanimljivo pad uvoza kave.
Postavlja se pitanje da li je domaći privredni sektor i stanovništvo imalo znatne pozitivne učinke od ovakvog kretanja? Naravno, najvećim dijelom nije, izuzev poticaja elektroenergetskih kompanija, pozitivnog djelovanja na privredu i stanovništvo nije bilo, što je vidljivo i kroz cijene električne energije.
Ovdje svakako treba naznačiti da monopolski položaj elektroenergetskog sektora priječi snažnije efekte razvoja privrede zadržavanjem visokih cijena električne energije, a ni šira zajednica nema pozitivne učinke kroz prihvatljivije niže cijene, te nešto značajnija smanjenja.
Istovremeno, brojevi surovo pokazuju da je blagi pad ili stagnacija uvoza upravo rezultat slabe kupovne moći domaćeg stanovništva, a izvoz električne energije se vrlo brzo može vratiti prema nižim vrijednostima. Brojke i ekonomske kalkulacije govore da se rezultati u domaćoj ekonomiji dobrim dijelom poklapaju s razlikom u kišnim danima i količini oborina. Kakva će ova godina biti izgleda da je prepušteno „nebu“, te razlici u kišnim razdobljima, ili pak ako krene po zlu pojavi dužih sušnih razdoblja u odnosu na prethodnu.
Ako ne bude dovoljno kiše, deflacija bi kao ekonomska pojava koju označavaju svojevrsnim ekonomskim karcinomom mogla otvoriti put prema ne samo stagnaciji i recesiji, nego prema ekonomskoj depresiji.

Pokrivenost uvoza izvozom roba
55%
Godišnji rast
3 postotna poena

autor Enter.ba media C 2014 Mostar